Vitamin B kompleks najavažniji za blagostanje organizma

Za normalno funkcionisanje organizma i odvijanje svih životnih procesa neophodni su minerali i vitamini. Oni daju energiju organizmu i podstiču normalan rast i razvoj. Procesi u organizmu su povezani u kinetički lanac, pa nedostatak vitamina ne utiče samo na jedan proces.

Loše funkcionisanje jednog segmenta kinetičkog lanca organizma nepovoljno utiče i na druge procese u organizmu. U grupi vitamina važnih za normalno funkcionisanje organizma najvažniji je vitamin B kompleks.

Šta obuhvata vitamin B kompleks?

Kompleks vitamina B sastoji se od 8 vitamina, i svaki od njih je važan za normalno funkcionisanje organizma. Vitamin B kompleks odnosi se na kombinaciju dva ili više vitamina B. Svaki od njih ima značajnu ulogu u čovekovoj ishrani a svi zajedno doprinose vitalnim funkcijama organizma.

Vitamin B kompleks se promoviše kao proizvod koji je sposoban da poveća nivo energije u organizmu, sprečava taloženje štetnih materija, podiže imuni sistem, uklanja negativne efekte stresa, poboljšava raspoloženje i pomaže detoksikaciju organizma. U sastav kompleksa vitamina B ulaze sledeći vitamini: B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B7 (biotin), B9 (folna kiselina), B12 (kobalamin).

Kako neki  od vitamina B deluju na organizam?

Prvi vitamin B koji je otkriven je tiamin. Nalazi se u većini namernica biljnog i životinjskog porekla. On učestvuje u stvaranju energije iz ugljenih hidrata zbog toga je važan za metabolizam. Esencijalan je u produkciji dovoljne količine energije do svake ćelije u organizmu, naročito do srca i mozga. Sindrom „beri-beri“ predstavlja ozbiljan nedostatak ovog vitamina. Nivo vitamina B1 može biti smanjen usled ubrzanih metaboličkih procesa koji dovode do gubljenja mišićne mase, mentalne konfuzije, zadržavanja tečnosti i visokog krvnog pritiska. Vitamin B2 ili riboflavin je najbolji antioksidans, utiče na eliminaciju slobodnih radikala u organizmu. Od njega zavisi apsorbcija vitamina B6 i folne kiseline, zato ga uzimaju trudnice i sportisti.

Prvi simptomi nedostatka ovog vitamina su ispucale usne, upaljen jezik i poremećaj vida. Vitamin B3 je važan za dobro funkcionisanje organa za varenje, zdravlje krvnih sudova, lepši izgled kože i povećanje dobrog holesterola. Nizak nivo ovog vitamina u organizmu dovodi do stanja zvanog pelagra – prisustvo dermatitisa, dijareje i demencije. Veće količine ovog vitamina štete jetri pa se ne preteruje sa unosom. Pantotenska kiselina (B5) se nalazi u velikom broju namirnica zato se retko dešava nedostatak ovog vitamina. Značajno utiče na centralni nervni sistem i ublažava stres. Najpoznatija je primena vitamina B5 u kozmetičkoj industriji u preparatima za brže zarastanje rana i opekotina.

Značaj vitamina B6

Vitamin B6 se izdvaja iz ove grupe vitamina po tome da se o njemu dosta govori, a to je povezano sa njegovim značajem za organizam. Uključen je u mnogo hemijskih reakcija u organizmu, skoro 200, transport kiseonika kroz krvotok i razvoj mozga su najznačajnije. Važan je u borbi protiv virusa i infekcija, on jača imunitet i proizvodi antitela.  Vitamin B6 zajedno sa vitaminom B12 i folnom kiselinom kontroliše nivo homocisteina u krvi.

Homocistein je aminokiselina koja pokazuje visoke vrednosti u slučaju srčanih oboljenja. Vitamin B6 pomaže da organizam usvoji vitamin B12 i da onda zajedno deluju na stvaranje crvenih krvnih zrnva. Organizam ne može da proizvede vitamin B6 zato se uzima iz hrane i suplemenata. Većini je dovoljna količina ovog vitamina koja se uzima iz hrane, odredjene grupe bolesnika mora da ga uzimaju iz suplemenata. 

Folna kiselina (vitamin B9)

Folna kiselina je jedan od vitamina iz kompleksa vitamina B. Ona je važna u mnogim procesima metabolizma i ključna za rast i razvoj čovekovog organizma. Veoma je značajna u sintezi nukleinskih kiselina (DNK) i nekih drugih aminokiselina. Igra značajnu ulogu u deobi ćelija i procesima njihovog razdvajanja a još značajniju za razvoj ćelija embriona. Potrebe organizma tokom trudnoće su značajne, zato trudnice uzimaju folnu kiselinu iz suplemenata, ne mogu da je nadoknade putem ishrane.

U nedostatku folne kiseline može doći do poremećaja metabolizma. Najbolji izvori folne kiseline su kvasac, teleća džigerica, zeleno lisnato povrće. Kuvanjem u vodi namirnice bogate folnom kiselinom mogu da izgube i do 50%  ovog vitamina B. Zato se voda u kojoj se pripremaju namernice bogate vitaminom B9 treba iskoristiti za čorbe ili soseve. 

Koja je uloga vitamina B12?

Vitamin B12 je jedan od vrlo važnih vitamina za normalnan razvoj mozga i  funkcionisanje moždanih ćelija.  Zbog značajnog uticaja na razvoj mozga kod beba, trudnicama i doiljama savetije povećan unos vitamina B12. Odgovoran je i za razlaganje serotonina koji značajno utiče na regulisanje raspoloženja. Sklonost ka manjku vitamina u organizmu imaju vegeterijanci, straiji ljudi i osobe sa oboljenjima digestivnog trakta.

U slučaju da dugo traje nedostatak vitamina B12 u krvi, može doći do anemije. Ukoliko rezultati ukažu na njegov nedostatak u ishranu treba da se uključi meso, džigerica, riba i morski plodovi, mleko i jaja. Ukoliko se unosi iz suplemenata preporučena dnevna doza je oko 2,4 mikrograma.